PRIČAJ MI PRIČU 2. dio - Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Format: 14x20cm
Broj stranica: 202
Uvez: meki
 

PREDGOVOR

Budi ono što jesi – vrlo je uobičajen savjet. Ima u tome nešto. Npr., glupo je ponašati se i odijevati kao da si ispod dvadeset ako si iznad pedeset. Međutim, isto je tako glupo odbijati (na)učiti engleski koji bi ti mogao trebati u poslu i nakon pedesete samo zato jer te to nitko nije tjerao kad si bio ispod dvadesete (ili samo zato jer više voliš trčanje). Ili drugi primjer: strogo se držiš onoga što jesi i kakav jesi pa ne popravljaš zube, ne depiliraš se i ne dezodoriraš. Naravno, uvijek se može postaviti pitanje: a gdje su granice? Gdje normalno postaje nenormalno? Do koje mjere tjelesne preinake mogu povećati opće životno zadovoljstvo, a kada svojom pretjeranošću postaju besmislene? Nećemo se ovdje upuštati u odgovaranje na to pitanje; ovdje nas više zanima nešto drugo: koliko se možemo preinačiti iznutra? I prema kojim to standardima? Oni vanjski su uglavnom jasni: kilogrami i centimetri; kilograma uglavnom manje, a centimetara – kako gdje.

Već više od pedeset godina postoji priručnik za mentalna oboljenja i zastranjenja: nema šanse da se tu i tamo u njemu ne pronađete, kao i svi ostali (pa zato nećemo reći ni kako se taj priručnik zove ni gdje ga možete naći). Tek zadnjih nekoliko godina postoji i ono što bismo mogli nazvati priručnikom za mentalno zdravlje. Naime, tim stručnjaka pod vodstvom Martina Seligmana i Christopera Petersona za nekoliko su godina "prevrnuli svaki kamen". Ne samo da su istražili religijske i filozofske suvremene spise i tradiciju (konfucionizam, taoizam, budizam, hinduizam, judaizam, kršćanstvo, islam, starogrčke filozofe...), nego su posegnuli i u neke rubne izvore: Hallmarkove čestitke, naljepnice, osobne oglase, tekstove popularnih pjesama, grafite, Tarot karte, Pokemone i stanovnike Hogwartsa (škola Harryja Pottera!). Identificirali su pritom šest grupa temeljnih vrlina koje se cijene i koje su bile cijenjene u svim vremenskim razdobljima i svim kulturama, imaju moralnu vrijednost, tj. cijene se same po sebi a ne zbog mogućih posljedica koje proizvede, i pridonose osjećaju sreće i zadovoljstva. To su: mudrost, hrabrost, humanost, pravednost, umjerenost i transcendentnost. U svrhu njihovog definiranja i mjerenja opisane su ukupno 24 osobine koje se mogu svrstati u neku od navedenih šest kategorija. Priče smo u ovoj knjizi razvrstale imajući u vidu upravo ove kategorije. Popisat ćemo vam ovdje i osobine u okviru pojedine kategorije a detaljnije o njima i mogućnostima njihovog razvijanja možete pročitati u našim knjigama Tko su dobri ljudi – psihologija pozitivne osobe i Kako biti bolji – priručnik iz pozitivne psihologije.

Dakle:

Mudrost i znanje: radoznalost, želja za učenjem, otvorenost uma, kreativnost, mudrost.

Odvažnost: hrabrost, upornost, integritet (iskrenost), vitalnost (uživanje u životu, entuzijazam).

Humanost: velikodušnost, ljubav (prema drugima i dopuštanje drugima da nas vole), socijalna, emocionalna i osobna inteligencija.

Pravednost: socijalna odgovornost, poštenje i moralnost, sposobnost vođenja.

Umjerenost: samokontrola, razboritost, skromnost i poniznost, opraštanje i milosrđe.

Transcendentnost: zahvalnost, nada i optimizam, humor i razigranost, poštovanje ljepote i izvrsnosti, duhovnost i religioznost.

Uživajte u pričama, razmišljajte o njima, pričajte s njima i o njima.

Dubravka i Majda